Biblioteka Filozofija vam predstavlja naša filozofska djela
-
-30%Kn80,00Kn56,00Jürgen Habermas – FILOZOFSKI DISKURS MODERNE
Ovo djelo Jürgena Habermasa, nastavljača tradicije frankfurtskog instituta za društvena istraživanja, obrađuje najaktualnije filozofske i uopće intelektualne teme suvremenosti. Habermas je lucidno prikazao stavove vodećih teoretičara postmoderne i suprotstavio im svoja gledišta koja se zasnivaju na rehabilitaciji i redefiniciji pojma uma.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Kant / Schelling / Nietzsche – IDEJA UNIVERZITETA
Čovjek kao znanstveno robovanje! Znanstveno robovanje, gledano iz današnjice, spoj je onog najvišeg i onog najnižeg, najvišeg dostojanstva i najdostojnijeg opstanka, živa nemogućnost u očima danasnika. Upravo u redukciji čovjeka na znanost i redukciji istine na znanstvenu istinu, krije se čisto, apsolutno porobljavanje čovjeka.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Toma Akvinski – RAZGOVOR S PRAVOSLAVNIMA I MUSLIMANIMA
Knjiga sadrži Tominu prosudbu djela O vjeri u Trojstvo (De fide Trinitatis ex diversis auctoritatibus sanctorum Graecorum confectus contra Grecos), nespretno nazvanu Protiv zabluda Grka (Contra errores Graecorum}, te djelo O razlozima vjere (De rationibus fidei ad Cantorem Antiochenum).
-
-50%Kn80,00Kn40,00Richard Wisser – FILOZOFSKI PUTOKAZI
Knjiga Richarda Wissera “Filozofski putokazi” na stručan i mjerodavan način govori o bitnim pitanjima naše duhovne povijesti, ali isto tako o temeljnim dilemama i prijeporima naše suvremenosti, razdoblju opće krize.
-
-50%Kn80,00Kn40,00Jure Zovko – SCHLEGELOVA HERMENEUTIKA
Friedrich Schlegel, spiritus movens jenske romantike, stekao je ugled kao teoretičar književnosti. U ovoj knjizi razmotren je njegov prinos razvoju hermeneutičke filozofije te recepcija njegovih misli u suvremenim filozofskim pravcima.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Jacques Maritain – ČOVJEK I DRŽAVA
Jacques Maritain bio je francuski katolički filozof. Odgovoran je za oživljavanje misli svetog Tome Akvinskog. Skicirao je Opću deklaraciju o ljudskim pravima.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Edo Pivčević – NA TRAGU FENOMENOLOGIJE
Dogmatizam se definira kao izričito ili neizričito dopuštanje da važe određeni stavovi koji nisu doista objašnjeni i utemeljeni. Jedan takav stav, koji je naišao na snažnu kritiku, izražava prirodna pretpostavka da neka zbilja postoji izvan čovjekove svijesti i neovisno o njoj…
-
-50%Kn150,00Kn75,00Hotimir Burger – LJUDSKO ODNOŠENJE
… Osvjetljavajući smisao ”iskustva odnosa kao odnosa” autor pokazuje kako su taj problem formulirali S. Kierkegaard u svojoj filozofiji egzistencije, K. Marx u svojoj historiziranoj antropologiji i filozofiji prakse, H. Plessner u svojoj filozofskoj antropologiji utemeljenoj na ideji ekscentrične pozicionalnosti i E. Cassirer u okviru svoje filozofije simboličkih formi.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Arnold Gehlen – ČOVJEK I INSTITUCIJE
Knjiga Arnolda Gehlena “Čovjek i institucije” nadovezuje se na Weberovu Sociologiju religije i njegove pojmove kulta rođenog iz orgijastike i mimičnog demonskog čarobnjaštva kao redovitog izvora svih sustava mitova.
-
-30%Kn80,00Kn56,00Edmund Husserl – KRIZA EUROPSKIH ZNANOSTI I TRANSCEDENTALNA FENOMENOLOGIJA
Da bi se razumjela zasluga Husserlove fenomenologije za suvremeno poimanje svijeta kao “spoznajnog svijeta”, valja razumjeti ne samo fenomenologiju u vezi s psihologijom nego i njihov zajednički “apriori” valja osloboditi “starog objektivističkog ideala” i ideje, kako Husserl reče “neke ontologije duše”.
-
-40%Kn80,00Kn48,00Erna Banić-Pajnić – SMISAO I ZNAČENJE HERMESOVE OBJAVE
Sva dosadašnja povijesno-filozofijska istraživanja nisu još uvijek doprla do jednoznačnog određenja renesansnoga filozofijskog mišljenja. S povijesnim razdobljima što su slijedila renesansu (koju ćemo u najgrubljim crtama odrediti kao razdoblje između početka 14. i kraja 16. stoljeća)…
-
-30%Kn80,00Kn56,00Max Scheler – IDEJA ČOVJEKA I ANTROPOLOGIJA
Scheler za kojega je Max Weber rekao da je pokušao racionalizirati iracionalno, bio je etičar, filozof religije, osnivač sociologije znanja, kritičar kulture i vinovnik antropologijskog obrata u suvremenoj filozofiji i autor metafizike akta.