30%

Stjepan Babić / Dalibor Brozović / Ivo Škarić / Stjepko Težak - GLASOVI I OBLICI HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

Iako se naslov knjige koja se ovdje objavljuje dijelom podudara s naslovom prve knjige (Povijesni pregled, glasovi i oblici, 1991.) gramatičkoga niza s kraja 1980-ih i početka 1990-ih (izdavači HAZU i Globus), treba odmah istaknuti da se ovdje ne radi o ponovljenom izdanju iste knjige, nego o novom djelu.

kn250,00 kn175,00

Do 13. kolovoza 2020. zbog godišnjih odmora nećemo slati pošiljke.
Hvala vam na strpljenju. Vaše knjige šaljemo nakon toga datuma.

Iako se naslov knjige koja se ovdje objavljuje dijelom podudara s naslovom prve knjige (Povijesni pregled, glasovi i oblici, 1991.) gramatičkoga niza s kraja 1980-ih i početka 1990-ih (izdavači HAZU i Globus), treba odmah istaknuti da se ovdje ne radi o ponovljenom izdanju iste knjige, nego o novom djelu. Naime, u ovoj knjizi nema razdjela što ga je napisao Milan Moguš (u znatno proširenu obliku taj je dio, u međuvremenu, bio objavljen kao samostalna knjiga na hrvatskom, “Povijest hrvatskoga književnoga jezika”, i na nekoliko stranih jezika), Ivo Škarić znatno je skratio i temeljito preradio razdio “Fonetika” (izlaganje općefonetskih pojmova i građe svedeno je na minimum, a prerađeno sve ono što se odnosi na hrvatsku fonetiku “sensu stricto”), stanovite dorade proveo je u “Fonologiji” autor toga razdjela Dalibor Brozović, znatne promjene doživio je i tekst “Morfologije” (autori Stjepan Babić i Stjepko Težak), dok se, istodobno, u ovoj knjizi prvi put objavljuje kratko ali sadržajno poglavlje o “Morfonologiji” Stjepka Težaka. U suvremenom jezikoslovlju naziv gramatika upotrebljava se u nekoliko značenja. U najširem značenju pod njim se shvaća sveobuhvatan opis jezika i načela njegova ustroja (od glasovlja, preko oblika i njihovih kombinacija u tekstu, do leksikologije i semantike), a takvo široko shvaćanje toga naziva još se k tomu može znatno razlikovati od jedne lingvističke škole do druge. Suprotni krajnji pristup svodi gramatiku na proučavanje gramatičkih morfema (isključujuči dakle iz razmatranja leksičke morfeme ili lekseme) i opis pravila prema kojima oni funkcioniraju u rečenici, pa tako gramatiku, svodeći ju na proučavanje fleksija, stavlja u opreku kako prema proučavanju glasovlja (fonetike i fonologije) tako i prema proučavanju leksika i tvorbe riječi (posebice derivacije). Autori knjiga u ovom nizu, razborito su se odlučili za srednji put te u gramatici obrađuju sve dijelove jezika u kojima je strukturiranost građe već na prvi pogled jasna i neupitna pa u prvoj knjizi niza obrađuju glasove i oblike (fonetiku i fonologiju te morfologiju s morfonologijom) hrvatskoga književnoga jezika, u posebnim su pak knjigama obrađene tvorba riječi, sintaksa te akcentuacija. Upravo zato što nije riječ ni o normativnoj ni o školskoj gramatici, nego o znanstvenoj opisnoj, bilo je moguće da u jedinstvenom djelu autori pojedinih razdjela, u pojedinostima, imaju nešto različite pristupe istoj vrsti činjenica (jednostavno zato što ih osvjetljavaju s različitih gledišta) pa mjestimice predlažu i ponešto različita rješenja. Svaki od četvorice autora promatra određene činjenice iz vlastite, nešto drugačije perspektive, svatko je od njih, nužno, bliži ili naklonjeniji nešto drugačijoj teoretskoj podlozi i metodologiji; odatle stanovite razlike i u nazivlju. No to u jezikoslovnoj znanosti i ne mora biti nedostatak nego poticaj za daljnja istraživanja.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Stjepan Babić / Dalibor Brozović / Ivo Škarić / Stjepko Težak – GLASOVI I OBLICI HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

10 − one =