25%

Ludwig Wittgenstein - O IZVJESNOSTI (Njemačko-hrvatsko izdanje)

Naručite uzorna djela svjetskih pisaca neprolazne vrijednosti uz vrlo povoljnu cijenu. Mogućnost obročnog plaćanja karticom.

Posljednjih je osamnaest mjeseci svoga života Ludwig Wittgenstein pisao bilješke koje su upravitelji njegove baštine tiskom, i to dvojezično – njemačkim originalom i engleskim prijevodom Denisa Paula i G. E. Anscombea – izdali tek 1969. godine pod naslovom Über Gewißheit odnosno On Certainty. To posljednje Wittgensteinovo djelo sada dobivamo u hrvatskom prijevodu Ante Periše.

kn120,00 kn90,00 uključ. PDV

Posljednjih je osamnaest mjeseci svoga života Ludwig Wittgenstein pisao bilješke koje su upravitelji njegove baštine tiskom, i to dvojezično – njemačkim originalom i engleskim prijevodom Denisa Paula i G. E. Anscombea – izdali tek 1969. godine pod naslovom Über Gewißheit odnosno On Certainty. To posljednje Wittgensteinovo djelo sada dobivamo u hrvatskom prijevodu Ante Periše. Kao što su priređivači u predgovoru istakli, Wittgensteina je na razmišljanja što ih je složio u spomenutim bilješkama potaknuo njegov američki prijatelj Norman Malcolm. Poticaj su obojici dala dva članka engleskog filozofa G. E. Moorea: prvi je pod naslovom “A Defense of Common Sense” (Obrana zdravog razuma), objavljen godine 1929, a drugi deset godina kasnije pod naslovom “Proof of an External World” (Dokaz izvanjskog svijeta). U tim se člancima Moore obračunava sa skepticizmom, tvrdeći da postoje stavovi o kojima on sa svom sigurnošću zna da su istiniti. Ti su se stavovi ticali postojanja tzv. izvanjskoga materijalnog svijeta. Moore je, naime, ustvrdio kako pouzdano zna istinitost iskaza: “Ovdje je jedna ruka – a ovdje druga”, pokazujući pri tome svojemu slušateljstvu svoje ruke, te iskaza: “Zemlja je postojala dugo prije moga rođenja” i “Nikad se nisam puno udaljio od Zemljine površine”. O sigurnosti ili pouzdanosti toga znanja Wittgenstein je raspravljao s Malcolmom i zatim zabilježio svoja zapažanja. Djelo se sastoji od kratkih odsjeka kojima su tek izdavači dodali brojeve (ima ih 676), podjeljeni su na četiri sveska, a u posljednjem se nalaze i datumi. Upravo se po tim datumima vidi kako je Wittgenstein u posljednjem mjesecu prije smrti pisao gotovo svakoga dana, a posljednja je napomena napisana dva dana prije same smrti. Djelo nije plod dugog istraživanja i sistematskog slaganja, nego je to više neka vrsta mišljenja pisanjem. Pri tome on “razgovara” sa samim sobom: daje upute (nemoj misliti da…”), vodi dijaloge sa samim sobom (pitanje-odgovor, pri čemu nitko nije ni učitelj ni učenik), vrši eksperimente (“kad netko stoji pred crvenim engleskim poštanskim sandučićem…”). Uvijek započinje novu misao nanovo, okreće je amo-tamo, stavlja je opet u pitanje, pusti je da neko vrijeme miruje da bi se kasnije opet na nju vratio; obilazi svoju temu, koleba se treba li biti zadovoljan sobom ili ne.


Autor: Ludwig Wittgenstein
Uvez: tvrdi
Stranice: 104
Godina izdanja: 2007.
ISBN: 978-953-167-201-6
Format: 14,5 x 22,6 cm

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Ludwig Wittgenstein – O IZVJESNOSTI (Njemačko-hrvatsko izdanje)”

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

fifteen − 10 =